Članovi udruge Branitelji Hrvatske Lepoglava odali su počast ubijenima nakon završetka 2. svjetskog rata u šumi Belaš u Višnjici. Učinili su to povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, odnosno misnog slavlja koje tom prilikom služio višnjički župnik vlč. Dragutin Šimek.
Kod križa u šumi Belaš vijence su položili i počast stradalima odali članovi udruge Branitelji Hrvatske Lepoglava i Gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice grada Lepoglave, dok su po njegovu završetku počast stradalima pucnjem odali kuburaši Prve kubure Višnjica.
Obilježavanje stradavanja u šumi Belaš počelo je s demokratskim promjenama u Hrvatskoj kada je na tom mjestu 1991. godine podignut veliki betonski križ. Od tada se prikupljaju podaci o stradavanju u šumi Belaš koji će biti temelj za izgradnju državnog spomen obilježja.
- Prošle godine je ispred udruge Branitelji Hrvatske Lepoglava, kuburaša, vatrogasaca i lovaca iz Višnjice te mjesnih odbora koji su u području gdje je došlo do stradavanja, pokrenuta službena inicijativa prema Ministarstvu branitelja da se na ovom mjestu podigne službeno spomen obilježje. Procedura je u tijeku, prikupljaju se relevantni podaci vezani za stratište i kao inicijatori smo uvjerenja da ćemo do sljedeće godine u ovo vrijeme imati sve potrebito da bi se mogao podići spomen obilježje i da se obilježi spomen na nevine žrtve stradale na području Višnjice – istaknuo je ispred udruge Branitelji Hrvatske Lepoglava brigadni general Zdravko Jakop.
Ubijeni u šumi Belaš, što su potvrdili svjedoci, bili su zarobljenici dovedeni i ubijeni od strane partizana u Višnjicu iz okolice Varaždina. Nakon povlačenja njemačke i vojske Nezavisne države Hrvatske, u ta su mjesta stigle partizanske jedinice te pokupile ljude koji su uglavnom bili pripadnici poraženih vojnih formacija, a koje su zatekli kod kuća. Doveli su ih u Višnjicu i bez istrage i suđenja poubijali. Prema prikupljenim svjedočanstvima, samo troje ubijenih obitelji su pronašle u Višnjici i odvezle kućama te ih sahranile na mjesnim grobljima, dok su ostali ubijeni zakopani na mjestu zločina u šumi Belaš.
Startiše u šumi Belaš jedno je od brojnih stratišta na području Varaždinske županije.
- Na području Varaždinske županije evidentirano je preko 50 grobišta odnosno stratišta 2. svjetskog rata i poraća. Na području Varaždinske biskupije, koja je dosta šira, je 500-njak grobišta i stratišta od Višnjice pa do Pitomače. Najveće je grobište na ovom području je grobište Dravska šuma Varaždin gdje je, pretpostavlja se, poubijano više od tisuću ljudi – istaknuo je Franjo Talan, član Komisije HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij i član Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja te jedan od poznavatelja teme o stradanju ljudi s područja Varaždinske županije u doba ratova i totalitarnih sustava 20. stoljeća.
Namjera je da se žrtve 2. svjetskog rata i poraća ubijene na raznim stratištima ekshumiraju i sahrane na dostojanstven način.
